Hrvatski mediji vrlo skromno izvijestili su o odluci predsjednika sudskog vijeća Alphonsa Orie u predmetu Gotovina, Čermak, Markač kojom je odbijen podnesak glavnog tužitelja haaškog Tužiteljstva Sergea Brammertza u svezi topničkih dnevnika. Naime, haaško Tužiteljstvo tražilo je izdavanje sub poene Hrvatskoj kojom bi se od naše zemlje tražilo predavanje topničkih dnevnika. Kako piše Davor Ivanković u Večernjem listu, sudsko vijeće zaključilo je kako nema dovoljno informacija koje bi upućivale na to da Republika Hrvatska posjeduje tražene dokumente. Drugim riječima, nema smisla tražiti sub poenom ono čega naša zemlja nema.

Kad bi neki izraelski političar ili intelektualac predložio da se u Izraelu podigne spomenik Karlu Adolfu Eichmannu, nema sumnje da bi bio smješten u odgovarajuću medicinsku ustanovu. Jednako bi prošao i, primjerice, Finac koji bi zatražio da se u Helsinkiju izradi spomenik Staljinu. Zašto je tome tako, razumnome čovjeku suvišno je objašnjavati. U Hrvatskoj, međutim, vrijede neka druga pravila: u Hrvatskoj je moguće da osobe koje su izvršile brutalni pokolj hrvatskih civila budu amnestirane od odgovornosti za taj zločin, i da, pače, za taj pokolj budu nagrađene spomenikom!.(D.Dijanović)

Kako se bliži ovogodišnja proslava „ustanka naroda Like" 27. srpnja, gdje je ovo „ustanka naroda Like" perfidna kovanica kojom se skriva istina o zbivanjima 1941. godine, tako zgražanje bolje upućenoga dijela hrvatske javnosti biva tim veće. Mnoštvo se analogija u bližoj povijesti može povući s ovogodišnjom organizacijom skupa u Srbu, kojeg su nosioci predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj. O proslavi u Srbu 1971. godine, dakle nepunih šest mjeseci prije sloma Hrvatskog proljeća, piše Zvonimir Despot u Večernjem listu. I te 1971., kao što se planira i ove godine, skupu u Srbu nazočili su vodeći hrvatski dužnosnici, a ono što su doživjeli opisano je kroz svjedočanstvo Savke Dabčević Kučar. Uz svoje tadašnje dojmove i razmišljanja Savka je zapisala: „Jesmo li mogli (morali) to spriječiti? I odmah zatim pomisao: e, bogme, nećete više!". Što reći na te misli sada kada se 2010. godine kao jedan od pokrovitelja skupa u Srbu pojavljuje Hrvatski sabor, a u pripremi sudjeluje Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, iako je Dan antifašističke borbe državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se službeno slavi 22. lipnja?

Novi list jučer je s jednim tjednom zakašnjenja objavio reagiranje prof. dr. Miroslava Tuđmana na dva članka objavljena u tim novinama 12. srpnja. Reagiranje prof. dr. Miroslava Tuđmana objavili smo još 13. srpnja na ovom portalu, a sada kada je ono objavljeno i u Novom listu, kako bi naši čitatelji imali potpunu informaciju, prenosimo i spomenuta dva članka Novog lista. Oba potpisuje Ivica Đikić, novinar koji je od 1996. godine radio u splitskom Feral Tribuneu. U trenutku propasti Feral Tribunea bio je zamjenik glavne urednice, da bi se 2008. skrasio u Novom listu. 2009. godine izabran je i za glavnog urednika tog riječkog dnevnika. Na tom se mjestu zadržao godinu dana, točnije do travnja ove godine, kada je za novog glavnog urednika postavljen Branko Mijić.

Smatramo da je nužno podvrći reviziji one segmente Zakona o nacionalnim manjinama koji nisu u skladu sa standardima visoko razvijenih demokracija i bogatih država svijeta te na taj način onemogućiti da predstavnici zanemarivo malog biračkog tijela budu ključan čimbenik kod formiranja Vlade RH. Nedopustivo je, osim toga, da predstavnici nacionalne manjine budu zastupljeni u svim tijelima državne vlasti, u svakom ministarstvu, veleposlanstvima ... samo zato jer su Srbi, na primjer, i zato jer su omogućili svojim rukama stvaranje većine u Saboru. Nedopustivo je da netko bude potpredsjednik Vlade, državni tajnik ili veleposlanik samo zato jer je Srbin. Ako ni zbog čega drugoga onda već iz razloga što su tako u privilegiranom položaju u odnosu na Hrvate koji ne postaju visoki i dobro plaćeni dužnosnici RH samo zato jer su Hrvati, već zato jer su ih građani izabrali preko stranačkih ili nezavisnih lista.(Ninoslav Mogorović)

Donosimo vijest Hine koja piše kako će predsjednik RH Ivo Josipović u nedjelju i ponedjeljak boraviti u svom prvom službenom posjetu Srbiji, a tema posjeta bit će otvaranje i otvorenost dviju zemalja. Izdvajamo: "Predsjednik Josipović dosad je posjetio brojne susjedne države, a sada je došlo vrijeme i za Srbiju, pri čemu će taj posjet, kako je rekao izvor iz ureda predsjednika, biti službeni nastavak mnogih neformalnih kontakata koje je hrvatski predsjednik imao sa srbijanskim kolegom Borisom Tadićem. Posjetom se želi dati poticaj daljnjoj suradnji koju su dvije države već uspostavile u mnogim područjima i stvoriti okolnosti koje će pridonijeti lakšem rješavanju otvorenih pitanja, od pitanja nestalih i povratka izbjeglica, do graničnih prijepora i povratka kulturnoga blaga."

Članovi Biskupske konferencije u BiH pozvali su još jednom hrvatske stranačke predstavnike u BiH na nužno jedinstvo, međusobnu suradnju i prevladavanje strančkih i osobnih interesa, te uputili poziv svim građanima da izađu na izbore i glasaju po vlastitoj savjesti. Nadbiskup vrhbosanski, kardinal, Vinko Puljić rekao je novinarima po završetku 49.zasjedanja Biskupske konferencije da je poziv upućen sada kako se kasnije ne bi mogli samo žaliti."Sama matematika nas potiče na to. Zato smo pozvali naše hrvatske čelnike da se slože oko izborne liste i da neki način glasači mogu biti određeni koga biraju. Drugo, naše je pozvati na registraciju za izbore, kao i na izlazak na izbore, te glasanje po savjesti građana", rekao je kardinal Puljić. (Fena)

Donosimo vijest Hine koja piše kako su odlukom izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Rijeci generalu Mirku Norcu objedinjene kazne za ratne zločine u Gospiću i Medačkom džepu, zbog čega bi u zatvoru umjesto 18 trebao provesti 15 godina. "Po riječima Norčeva odvjetnika Nuića, u Norčevu slučaju objedinjena kazna ne smije biti manja od 12 godina niti smije dosegnuti zbroj obiju kazni, a ne smije biti ni dulja od 15 godina jer je u oba slučaja osuđen na zatvorske kazne manje od 15 godina. Nuić još nije dobio odluku suda o objedinjavanju kazni, no najavio je da će se žaliti kakva god ona bila."

U Novom Listu od 12. srpnja 2010. objavljena je na naslovnici najava «Miroslav Tuđman i Markica Rebić pod istragom». Tekst Ivice Đikića na tu temu objavljen je na stranici 4, te drugi tekst u svezi s prvim na str. 6. U nastavku donosimo odgovor prof. dr. Miroslava Tuđmana na tekst I. Đikića, upućen Novom listu i Hini. Izdvajamo: "U tekstu Ivice Đikića glavna je vijest „Djelatnici obavještajnih službi i policije ... dobili su zadatak da istragu intenzivno usmjere prema osobama kojima su se odavno morali pozabaviti". Jesu li djelatnici izvještajnih službi i policije dobili takvu zadaću to mi nije poznato. Malo je vjerojatno da je tome tako, jer ono radi čega Đikić poziva na istragu niti je objektivno niti je istinito, da bi moglo biti podloga takvoj zadaći. No očito je nešto drugo. Mentalitet "dobrih, starih totalitarnih vremena" opet je na djelu. Opet novinar, tj. provjereni "društveno-politički radnik" najavljuje (u staroj maniri i poznatim rječnikom) nove čistke i progone "prema osobama kojima su se odavno morali pozabaviti" i policija i obavještajne službe. "

Kad su nacionalne manjine u Hrvatskom saboru 16. lipnja najavile da ne će glasovati za ustavne promjene u saborskoj proceduri odjednom se pet do dvanaest pojavio „Konačni prijedlog Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, hitni postupak P.Z.br. 569. Predlagatelj: Vlada Republike Hrvatske". Ministar Mlakar u obrazloženju kazao je i ovo: „Zadnja, ne najmanje važna novina je izmjena članka 33. zakona prema kojem dosadašnje koordinacije Vijeća nacionalnih manjina dobijaju pravnu osobnost... s time da nakon usuglašavanja odredbi Srpsko narodno vijeće treba djelovati kao koordinacija vijeća Srpske nacionalne manjine za područje cijele Republike Hrvatske". Vladino obrazloženje prisnažio je saborski zastupnik M. Pupovac – kad je u pitanju srpska zajednica „mi od 97' godine de facto pokušavamo naći najbolji način kako bismo riješili status tih institucija". Od 97'? (Urednički komentar, Hrvatsko slovo)

Iz Hrvatskog slova donosimo prvi dio feljtona Marijana Župana koji piše kako je kada je riječ o odnosu vladajuće politike, ali i oporbenih, a također i nevladinih udruga u Hrvatskoj spram agresije na zemlju, obrane u Domovinskom ratu i svih njegovih posljedica u vrijeme trajanja sukoba i poraću, nastao pravi rašomon različitih i duboko suprotstavljenih mišljenja, stavova i tumačenja. Postavlja pitanje - zašto je tome tako? "Srbi su, šteta što je tomu tako, od svojega dolaska u hrvatske krajeve previše često bili destabilizirajući element i snaga, nikada do kraja udomaćeni, adaptirani i ukorijenjeni, suživljeni u zajedništvu s Hrvatima i Hrvatskom. Tvrdnja kako im je Hrvatska domovina više je na načelnoj razini i teoretske prirode nego što je većina njih kroz stoljeća tako osjećala. Dapače, karakterizirala ih je neprestana okrenutost prema vanjskim faktorima, prema Beču, Pešti i osobito Beogradu, gdje Srbiju iskreno doživljavaju kao svoju pravu domovinu."

Donosimo vijest Hine koja piše kako je predsjednik RH Ivo Josipović predsjednika ICTY-ja Patricka Robinsona za njegova službenog posjeta Hrvatskoj informirao o napretku koji je Hrvatska ostvarila od početka suđenja za ratne zločine do danas kad se u suđenju za te zločine »primjenjuju standardi kao i za druge predmete". Izdvajamo: "I regionalna je suradnja u suđenjima za ratne zločine napredovala, rekao je Josipović. »Hrvatsko državno odvjetništvo surađuje s tužiteljstvima Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine«, a kvalitetna je i suradnja policijskih snaga zemalja u regiji, rekao je hrvatski predsjednik. Predsjednik ICTY-ja Robinson rekao je kako bi bilo važno osnovati informativne centre u Hrvatskoj i regiji, koji bi trebali sačuvati naslijeđe Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju."

Zajednica hrvatskih udruga u Istri organizira obilježavanje 90.obljetnice spaljivanja Narodnog doma u Puli 13.srpnja 1920.godine. Predavanje o tom povijesnom događaju održat će prof.dr.Branimir Crljenko, u petak 16. srpnja 2010. u 19 sati u prostorima Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva "Krasna zemljo",Carrarina 7, u Puli (u neposrednoj blizini nekadašnjeg Narodnog doma-danas HGK i Porezne uprave).Izdvajamo: "Na dan 13. srpnja 1920. godine je u Puli, koja je od Talijana bila okupirana nakon završetka Prvog svjetskog rata, zapaljen hrvatski Narodni dom, mjesto okupljanja i djelovanja hrvatskih kulturnih društava u tom gradu. Bio je to, tih davnih dana, jedan u nizu nasrtaja na institucionalne oblike hrvatskog samoorganiziranja u Istri (a i šire) koje su talijanski šovinisti željeli u što kraćem vremenu razoriti i uništiti kako bi nestala sva „... stožerna mjesta čuvanja hrvatskog etničkog tkiva Istre...". Iako su progoni svega hrvatskog započeli odmah nakon dolaska talijanske vojske koncem 1918. godine, 13. srpnja 1920. godine simbolizira početak hrvatskog holokausta u Istri. "

Donosimo vijest Hine kako predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Patrick Robinson boravi u službenom posjetu Hrvatskoj od 5. do 7. srpnja na poziv predsjednika Vrhovnog suda RH Branka Hrvatina. Izdvajamo:"Jedna od tema razgovora bit će i predstavljanje Legacy Projecta - projekta Haaškog suda koji se odnosi na korištenje naslijeđa Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Svrha toga projekta je stvaranje službenog okvira za razmjenu podataka, prikupljenih dokaza i sudske prakse koji čine pravno i institucionalno naslijeđe toga suda te promocija koordinacije i suradnje između državnih i drugih tijela na područjima na koje se rad Haaškog suda odnosi."

S 5. Hrvatskog žrtvoslovnog kongresa održanog od 18.-20. lipnja 2010. u Zagrebu i Voćinu, donosimo prvi dio izlaganja dr. Ružice Ćavar, predsjednice Hrvatskoga pokreta za život i obitelj pod nazivom "Jugokomunistička velikosrpska mržnja nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine, ubijala je i grobove hrvatskih ratnika u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini". Izdvajamo: "U vrijeme prvoga Predsjednika Republike Hrvatske, stvarani su civilizacijski i humani uvjeti ispravljanja nezamislive nepravde i davanja satisfakcije svim ubijenim žrtvama zloglasnog komunističkog terora nakon Drugog svjetskog rata i njihovim živim potomcima, te je omogućeno da se ponovno dostojno obilježe i spomenicima označe zločinački razorena i poravnata groblja. Ustanovljena je komisija i osigurana su sredstva za istraživanje svih žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, te je potaknuto da se od uprava gradskih groblja zatraži popis i mjesto ukopa svih poginulih hrvatskih vojnika."

U izbornoj godini koja prethodi ustavnim promjenama suočeni smo s izglednom mogućnošću da hrvatskog člana Predsjedništva BiH, temeljem postojećeg izbornog zakona, opet izaberu drugi. U ovom prijelomnom trenutku za budućnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Bosne i Hercegovine u cjelini, kao ljudi kojima je na srcu dobrobit Hrvata u BiH i skladan odnos svih naroda, bez političke prisile, nametanja nelegitimnih predstavnika i drugih oblika podčinjavanja pozivamo vas da smognete dovoljno političke mudrosti i građanske odgovornosti, pregovaračkog strpljenja i pomirljivosti te učinite sve kako bi postigli suglasje oko jednog, zajedničkog kandidata svih hrvatskih političkih stranaka u BiH. Tim privremenim odustajanjem od pluralizma smanjili bi ili gotovo otklonili mogućnost da hrvatski član Predsjedništva BiH, koji će imati važnu političku ulogu u donošenju ustavnih promjena, ponovno bude izabran protivno volji većine Hrvata u BiH.